Je li bijela čokolada uopće čokolada?
Bijela čokolada zasigurno je prava posebnost među čokoladama. Zbog njenog sastava ne bi ju smjeli svrstavati u prave čokolade jer uopće ne sadrži nemasne kakao dijelove. Prema europskom zakonodavstvu kojem podliježe i Slovenija, čokoladom se može smatra samo hrana koja sadrži najmanje 2,5% suhih nemasnih kakao dijelova. Bijela čokolada sadrži samo kakao maslac koji se ne smatra suhim nemasnim kakao dijelovima, šećer i druge mliječne čestice među kojima prevladava vanilija te drugi dodaci.
Tako bijela čokolada zaista sadrži tvari koje su dobivene od kakaovca. ali prema zakonodavstvu koje određuje da mora čokolada, ako želi biti klasificirana kao čokolada, sadržavati nemasne kakao dijelove, bijelu čokoladu ne svrstavamo u prave čokolade.
Zato što je bijela čokolada po svojim svojstvima tako slična čokoladi, posebice zbog slatkog okusa, lomljiva je i izgledom slična čokoladi, uvriježilo se ime »čokolada« kojega se danas ne može riješiti.
Posljedica jedinstvenog sastava bijele čokolade jest zanimljiva činjenica da je bijela čokolada najlomljivija vrsta čokolade.
Kakao maslac – uzrok tvrdoće bijele čokolade
Upravo kakao maslac je svojom odgovarajućom temperaturom tališta uzrok da je bijela čokolada na sobnoj temperaturi u čvrstom stanju, a u ustima se topi i ostavlja ugodan okus.
U povijesti se često događalo da su proizvođači, zato da bi smanjili troškove proizvodnje, umjesto kakao maslaca u različite čokolade dodavali biljne ili životinjske masti. To je dovelo do promjene posebice u tvrdoći i okusu čokolade. Pritom je problem i u činjenici da biljne ili životinjske mast nakon termičke obrade više nisu zdrave i predstavljaju opterećenje za samo tijelo.
Kod bijele čokoladi je zamjena kakao maslaca mastima biljnog ili životinjskog porijekla za proizvođače još smislenija jer bijela čokolada sadrži puno veći udio kakao maslaca, nego mliječna ili crna čokolada. Kako se takve zamjene ne bi događale, puno je zemalja usvojilo ograničenja koja određuju da mora bijela čokolada sadržavati najmanje 20% kakao maslaca. Stoga moraju proizvođači čokolade uvažiti određene standarde u proizvodnju koji potrošačima jamče da je bijela čokolada koju kupuju zaista kvalitetna i dobra te da neće imati štetne utjecaje za njihovo zdravlje.
Ljubitelji čokolade mogu vrlo jednostavno odgonetnuti sadrži li bijela čokolada koju su kupili kakao maslac ili biljne masti. Kvalitetna bijela čokolada koja sadrži kakao maslac imat će kremastu boju odnosno boju slonove kosti. Dok će bijela čokolada koja sadrži zamjenske masti biljnog ili životinjskog porijekla biti potpuno bijela. Takva bijela čokolada će imati i lošiji okus i bit će lomljivija, manje zdrava od bijele čokolade koja sadrži kakao maslac.
Uporaba bjele čokolade
Zbog svog posebnog okusa je bijela čokolada vrlo korisna u kulinarici. Stoga se često koristi u brojnim slasticama i desertima, a konačnom proizvodu daje slatko okus i lijep, bijeli izgled. Isto tako je moguće bijelu čokoladu koristiti uz tamnu i mliječnu čokoladu, gdje bijela čokolada stvara zanimljiv vizualni kontrast.
Vjerovali ili ne, ali bijela čokolada se ne koristi samo za pripremu slatkih jela. Bijelu čokoladu, kao i mliječnu te tamnu, možete koristiti i kod pikantnih jela, što se primjenjuje već godinama. Tako su i Asteci prije više od tisuću godina shvatili da je kombinacija pikantnih začina te čokolade odlična, što su često primjenjivali u svojim čokoladnim napitcima kojima su dodavali čili. Tako se i danas još uvijek u meksičkoj i drugim europskim kuhinjama, posebice u kombinacijama sa začinjenim mesnim jelima dodaju sve vrste čokolade, gdje su odličan dodatni začin koji poboljšava okus glavnog jela.
Važno je upamtiti činjenicu da je čokolada, bilo da je bijela, tamna ili mliječna, još uvijek hrana koja sadrži puno ugljikohidrata te masnih kiselina koje mogu u puno slučajeva tijelo poprilično opteretiti. Stoga je važno da ste u konzumiranju ove odlične slastice koju nazivamo čokoladom, umjereni i da ju jedete u manjim količinama i bez grižnje savjesti da ste ju previše pojeli.