Asteci su bili pravi čokoladni stručnjaci. Zato što je čokolada djelovala kao afrodizijak, za žene i djecu vrijedila je zabrana uživanja čokolade, a kakao zrna koristili su kao novac.
Asteci su bili uvjereni da s neba dolazi i kakao. U zahvalu su bogovima prinosili i ljudske žrtve. Zanimljivo je da su im prije obrednog žrtvovanja ponudili i nekoliko gutljaja čokolade.
Sastavni dio čokolade je i šećer. šećer su zbog iznimno teške dostupnosti i rijetke proizvodnje, u srednjem vijeku svrstavali u luksuzne namirnice. U usporedbi s mlijekom, šećer je bio čak devet puta skuplji.
Godine 1766. je Joseph Fry proizveo prvu čokoladnu pločicu. Stoljeće nakon toga je čokolada postala jedna od najomiljenijih slastica kako u Europi, tako i drugdje po svijetu.
Svaka čokolada sadrži malo mlijeka, a svako mlijeko »proizvede« krava. Slavna krava prozaičnog imena N° 289 je dala u cijelom svom životu zavidnih 200.000 litara mlijeka. Možete li zamisliti koliko čokolade možemo napraviti s tom količinom mlijeka?
Kažu da navodno komadić čokolade daje dovoljno energije za 150 koraka. Prema toj teoriji potrebno 35 komadića za jedan kilometar, a 875.000 komada za put oko svijeta. Možete li zamisliti sami sebe kako jedete toliko čokolade?!
Kako kažu statistički analitičari navodno prodaja čokolade u zadnjih 50 godina među mladima pada. Glavni razlog tome jest da mladi navodno veći dio džeparca troše na mobilnu telefoniju.
Švicarska pošta je 2001. za stotu obljetnicu čokolade napravila »čokoladne marke« koje su mirisale po čokoladi. Ugodan čokoladni okus osjetili su i svi oni koju su tu marku polizali i prilijepili ju na pismo.
Prva slovenska tvornica čokolade »rodila« se 1896. u Brestanici. Proizvodnju u samostanu braće trapista dovela su dva francuska redovnika. Tvornica je tada za vlastite i druge svrhe proizvela 30 tona čokolade godišnje.
A 1922. godine veću tvornicu čokolade dobili su i Slovenci. U mjestu Lesce je obitelj Zavratnik ustanovila drugu slovensku tvornicu čokolade. Nakon rate se nacionalizacijom preoblikovala u tvornicu Gorenjka.
Unatoč tome što ljudi istinski obožavaju čokoladu, životinje ju ne podnose. Razlog se skriva u sastojku naziva teobromin koi ubrzava otkucaj srca i kod životinja uzrokuje otrovanje. Tako za psa može biti pogubno već i 50 grama čokolade. Oprezno!
Najveću čokoladnu arhitekturnu skulpturu napravili su u veljači 1991. u Barceloni. Čokoladna trgovačka jedrilica bila je dimenzija 13 metara u dužinu, 2,5 metra u širinu i više od 8 metara u visinu. Koliko čokolade su potrošili nažalost nije poznato.
Prosječni Slovenac je 2002. pojeo 1,8 kilograma čokolade godišnje. Kao i tada, i sada se najbolje prodaju mliječne čokolade. Slijede čokolada s rižom i punjena tamna čokolada. Na zadnjem mjestu nalazi se tamna čokolada s različitim dodacima.
Najveće jaje koje je dosad snijela kokoška bilo je 2005. u Engleskoj. Bilo je teško 340 grama i sadržavalo čak 5 žumanjaka. Iznenađujuće?
Za razliku od vanilje koja ima najjednostavniji i posve samostalan okus, čokolada je klasa za sebe. Kako kažu znanstvenici, čokolada spada u slastice s iznimno složenim okusom, jer sadrži čak 250 različitih samostalnih pojedinačnih okusa.
Najveći čokoladni keks na svijetu ispekli su u travnju 1996. na Novom Zelandu. U promjeru su izmjerili čak 25 metara. Količina utrošene čokolade, brašna, šećera i ostalih sastojaka nije poznata.
Važan sastojak su također i jaja. Čak 371 jaja je 2005., u jednoj samoj godini, snijela slavna kokoška prozaičnog imena N° 2988.
U dubajskom poduzeću »Al Nassma« proizveli su čokoladu od devinog mlijeka. Poduzeće je izjavilo da će mlijeko biti dostupno na arapskom tržištu, a zatim namjeravaju dorpijeti i na američko, japansko i europsko tržište. Možemo li ga uskoro očekivati i kod nas?
Čokolada apsorbira i druge okuse i mirise. Stoga preporučujemo da ju ne pohranjujete blizu kemikalija, parfema, osvježivača zraka i sl.
Čokolada sadrži i feniletilamin koji zajedno sa šećerom, masti i kofeinom koje možemo također naći u čokoladi, luči serotonin i endorfine – tvari koje stvaraju osjećaj sreće.
Prodaja čokoladnih proizvoda u vrijeme božićnih praznika u trgovinama široke ponude strašno se poveća. Trgovci u tom razdoblju prodaju i do dvaput više čokoladnih proizvoda nego u drugim mjesecima.
Čokoladno mlijeko navodno je idealan obrok nakon napornog treninga. Zato što sadrži odličan omjer ugljikohidrata i bjelančevina, iznimno je preporučiv za dobru regeneraciju tijela.
Prodaja čokoladnih proizvoda u vrijeme božićnih praznika u trgovinama široke ponude strašno se poveća. Trgovci u tom razdoblju prodaju i do dvaput više čokoladnih proizvoda nego u drugim mjesecima.
U usporedbi sa Švicarcima, Slovenci pojedu čak sedam puta manje čokolade godišnje. U Sloveniji godišnja količina čokolade po stanovniku iznosi 1,5 kilograma, a prosječni Švicarac pojede čak 10 kilograma na godinu.
Najneobičniju kombinaciju okusa u jednoj čokoladi proizvodi austrijsko poduzeće Zotter. Njihova čokolada sadrži arome limuna, palente i voćnih žestica.
Danas je uobičajena čokolada u tvrdom stanju, u obliku pločica, kockica ili bombona. Veći dio čokoladne povijesti čokolada je opisivana i nazivana isključivo kao piće.
Prvo poduzeće koje je počelo proizvoditi čokoladu od dimljenog kakavovca bila je talijanska firma Rizzati. Najbolje rezultate su eksperimentiranjem postigli ružmarinom.
Čokolada je 1745. prodrla i u europsku slikarsku umjetnost. Te godine je francuski slikar Jean-Etienne Liotard naslikao pastel naziva »Čokoladarica«, koji još i danas čuvaju u Dresdenu.
Tajna zašto se čokolada topi u ustima je u tome što je najniže talište kakao maslaca oko 34 °C. Takva temperatura je i u našim ustima.
Mojacokolada.hr - BAM Become A Master | Mojačokolada.hr
BAM proizvodi namijenjeni su svima koji vole stvarati uz visokokvalitetne sastojke i sofisticirane okuse za kućnim kuhinjskim pultom.