Jeste li znali?

Više od 25 istina o čokoladi:

• Asteci su bili pravi čokoladni stručnjaci. Zato što je čokolada djelovala kao afrodizijak, za žene i djecu vrijedila je zabrana uživanja čokolade, a kakao zrna koristili su kao novac.
• Asteci su bili uvjereni da s neba dolazi i kakao. U zahvalu su bogovima prinosili i ljudske žrtve. Zanimljivo je da su im prije obrednog žrtvovanja ponudili i nekoliko gutljaja čokolade.
• Sastavni dio čokolade je i šećer. šećer su zbog iznimno teške dostupnosti i rijetke proizvodnje, u srednjem vijeku svrstavali u luksuzne namirnice. U usporedbi s mlijekom, šećer je bio čak devet puta skuplji.
• Godine 1766. je Joseph Fry proizveo prvu čokoladnu pločicu. Stoljeće nakon toga je čokolada postala jedna od najomiljenijih slastica kako u Europi, tako i drugdje po svijetu.
• Svaka čokolada sadrži malo mlijeka, a svako mlijeko »proizvede« krava. Slavna krava prozaičnog imena N° 289 je dala u cijelom svom životu zavidnih 200.000 litara mlijeka. Možete li zamisliti koliko čokolade možemo napraviti s tom količinom mlijeka?
• Kažu da navodno komadić čokolade daje dovoljno energije za 150 koraka. Prema toj teoriji potrebno 35 komadića za jedan kilometar, a 875.000 komada za put oko svijeta. Možete li zamisliti sami sebe kako jedete toliko čokolade?!
• Kako kažu statistički analitičari navodno prodaja čokolade u zadnjih 50 godina među mladima pada. Glavni razlog tome jest da mladi navodno veći dio džeparca troše na mobilnu telefoniju.
• Švicarska pošta je 2001. za stotu obljetnicu čokolade napravila »čokoladne marke« koje su mirisale po čokoladi. Ugodan čokoladni okus osjetili su i svi oni koju su tu marku polizali i prilijepili ju na pismo.
• Prva slovenska tvornica čokolade »rodila« se 1896. u Brestanici. Proizvodnju u samostanu braće trapista dovela su dva francuska redovnika. Tvornica je tada za vlastite i druge svrhe proizvela 30 tona čokolade godišnje.
• A 1922. godine veću tvornicu čokolade dobili su i Slovenci. U mjestu Lesce je obitelj Zavratnik ustanovila drugu slovensku tvornicu čokolade. Nakon rate se nacionalizacijom preoblikovala u tvornicu Gorenjka.
• Unatoč tome što ljudi istinski obožavaju čokoladu, životinje ju ne podnose. Razlog se skriva u sastojku naziva teobromin koi ubrzava otkucaj srca i kod životinja uzrokuje otrovanje. Tako za psa može biti pogubno već i 50 grama čokolade. Oprezno!
• Najveću čokoladnu arhitekturnu skulpturu napravili su u veljači 1991. u Barceloni. Čokoladna trgovačka jedrilica bila je dimenzija 13 metara u dužinu, 2,5 metra u širinu i više od 8 metara u visinu. Koliko čokolade su potrošili nažalost nije poznato.
• Prosječni Slovenac je 2002. pojeo 1,8 kilograma čokolade godišnje. Kao i tada, i sada se najbolje prodaju mliječne čokolade. Slijede čokolada s rižom i punjena tamna čokolada. Na zadnjem mjestu nalazi se tamna čokolada s različitim dodacima.
• Najveće jaje koje je dosad snijela kokoška bilo je 2005. u Engleskoj. Bilo je teško 340 grama i sadržavalo čak 5 žumanjaka. Iznenađujuće?
• Za razliku od vanilje koja ima najjednostavniji i posve samostalan okus, čokolada je klasa za sebe. Kako kažu znanstvenici, čokolada spada u slastice s iznimno složenim okusom, jer sadrži čak 250 različitih samostalnih pojedinačnih okusa.
• Najveći čokoladni keks na svijetu ispekli su u travnju 1996. na Novom Zelandu. U promjeru su izmjerili čak 25 metara. Količina utrošene čokolade, brašna, šećera i ostalih sastojaka nije poznata.
• Važan sastojak su također i jaja. Čak 371 jaja je 2005., u jednoj samoj godini, snijela slavna kokoška prozaičnog imena N° 2988.
• U dubajskom poduzeću »Al Nassma« proizveli su čokoladu od devinog mlijeka. Poduzeće je izjavilo da će mlijeko biti dostupno na arapskom tržištu, a zatim namjeravaju dorpijeti i na američko, japansko i europsko tržište. Možemo li ga uskoro očekivati i kod nas?
• Čokolada apsorbira i druge okuse i mirise. Stoga preporučujemo da ju ne pohranjujete blizu kemikalija, parfema, osvježivača zraka i sl.
• Čokolada sadrži i feniletilamin koji zajedno sa šećerom, masti i kofeinom koje možemo također naći u čokoladi, luči serotonin i endorfine – tvari koje stvaraju osjećaj sreće.
• Prodaja čokoladnih proizvoda u vrijeme božićnih praznika u trgovinama široke ponude strašno se poveća. Trgovci u tom razdoblju prodaju i do dvaput više čokoladnih proizvoda nego u drugim mjesecima.
• Čokoladno mlijeko navodno je idealan obrok nakon napornog treninga. Zato što sadrži odličan omjer ugljikohidrata i bjelančevina, iznimno je preporučiv za dobru regeneraciju tijela.
• Prodaja čokoladnih proizvoda u vrijeme božićnih praznika u trgovinama široke ponude strašno se poveća. Trgovci u tom razdoblju prodaju i do dvaput više čokoladnih proizvoda nego u drugim mjesecima.
• U usporedbi sa Švicarcima, Slovenci pojedu čak sedam puta manje čokolade godišnje. U Sloveniji godišnja količina čokolade po stanovniku iznosi 1,5 kilograma, a prosječni Švicarac pojede čak 10 kilograma na godinu.
• Najneobičniju kombinaciju okusa u jednoj čokoladi proizvodi austrijsko poduzeće Zotter. Njihova čokolada sadrži arome limuna, palente i voćnih žestica.
• Danas je uobičajena čokolada u tvrdom stanju, u obliku pločica, kockica ili bombona. Veći dio čokoladne povijesti čokolada je opisivana i nazivana isključivo kao piće.
• Prvo poduzeće koje je počelo proizvoditi čokoladu od dimljenog kakavovca bila je talijanska firma Rizzati. Najbolje rezultate su eksperimentiranjem postigli ružmarinom.
• Čokolada je 1745. prodrla i u europsku slikarsku umjetnost. Te godine je francuski slikar Jean-Etienne Liotard naslikao pastel naziva »Čokoladarica«, koji još i danas čuvaju u Dresdenu.
• Tajna zašto se čokolada topi u ustima je u tome što je najniže talište kakao maslaca oko 34 °C. Takva temperatura je i u našim ustima.