|
|
Ako samo pomislimo na božanstvene plodove koje nam daje, takvo ime i više nego zaslužuje.
Kažu da novac ne raste na stablu, no čokolada raste! Ako ste pravi čokoholičar, zasigurno se slažete da je vrijedi više od novaca. Njenu vrijednost još su stoljećima unazad prepoznali Asteci koji su zrna kakaa na vrhuncu svoje civilizacije koristili kao novčanu valutu. Kao i Asteci, i Maje su vjerovali da zrna kakaa imaju magična i božanska svojstva te su ih zato koristili i pri najsvetijim ritualima, kao što su rođenje, vjenčanje i smrt.
Do 17. stoljeća čokoladni napitak bio je u modi među europskom elitom koja je vjerovala u njegove hranjiva, medicinska i afrodizijska svojstva. Bio je sinonim za luksuz sve dok mu nije pala cijena te je postao dostupan široj masi. Za razliku od današnjih čokoladnih pripravka, bio je vrlo gorak te su mu zato ubrzo počeli dodavati šećer i različite začine. Već su tada pokušavali izraditi savršen čokoladni napitak, no to je pošlo za rukom tek 1828. godine Nizozemcima, ocu i sinu Casparusu i Coenraadu van Houtenu. Nakon mnogo pokušaja shvatili su kako napraviti još okusniji napitak, a istovremeno su postavili temelje za izradu čokolade koja je danas jedna od najvećih svjetskih industrija.
Kakaovac uspjeva u vlažnom tropskom podneblju s mnogo hlada i kiše. Njegovi cvjetovi dozrijevaju u mahune u kojima se skrivaju zrna kakaa i sočna kaša. Ona je slatko-kisela, dok su zrna kakaa, za razliku od same čokolade, vrlo gorka. Mahune kakaa privlače mnoge životinje, kao na primjer majmune koji pojedu cijeli plod, osim zrna kakaa. Umjesto toga ih rasprše po okolici i tako omogućavaju povoljne uvjete za rast novih stabala. Kako bistro, zar ne?
Na kakaovcu svake godine izraste gotovo 2000 mahuna u obliku krastavca. Nakon što dozriju, ručno ih posiječu i zrna kakaa odvoje od kaše te ih zatim ostave na suncu ili pospreme u drvene sanduke i zakopaju u zemlju. Fermentacija traje približno tjedan dana, tijekom koje zrna kakaa postanu prepoznatljive smeđe boje.
Ako samo pomislimo na božanstvene plodove koje nam daje, takvo ime i više nego zaslužuje.
Prije početka izrade same čokolade kakao zrna potrebno je osušiti nakon fermentacije, a zatim može započeti njihovo prženje. Kako bi zrna kakaa dobila svoju pravu aromu, potrebno ih je pržiti na niskoj ili pak visokoj temperaturi. Unutrašnjost zrna potrebno je još očistiti, a zatim počinje proces mljevenja, pri čemu nastaje kakao pasta. Zatim pasti dodaju kakao maslac i šećer te tako nastane čokolada. Koja će vrsta čokolade nastati, ovisi od sastojaka i dodataka koje u procesu izrade naknadno dodaju kakao pasti.
Budući da je osnovni sastojak čokolade kakao koji raste na kakaovcu, najstrastveniji čokoholičari šašavo tvrde da je čokolada zapravo povrće. A što vi o tome mislite?