Kakaovac - hrana bogova

Ako samo pomislimo na božanstvene plodove koje nam daje, takvo ime i više nego zaslužuje.

Njegovu vrijednost prepoznali su još Asteci i Maje

Kažu da novac ne raste na stablu, no čokolada raste! Ako ste pravi čokoholičar, zasigurno se slažete da je vrijedi više od novaca. Njenu vrijednost još su stoljećima unazad prepoznali Asteci koji su zrna kakaa na vrhuncu svoje civilizacije koristili kao novčanu valutu. Kao i Asteci, i Maje su vjerovali da zrna kakaa imaju magična i božanska svojstva te su ih zato koristili i pri najsvetijim ritualima, kao što su rođenje, vjenčanje i smrt.

Do 17. stoljeća čokoladni napitak bio je u modi među europskom elitom koja je vjerovala u njegove hranjiva, medicinska i afrodizijska svojstva. Bio je sinonim za luksuz sve dok mu nije pala cijena te je postao dostupan široj masi. Za razliku od današnjih čokoladnih pripravka, bio je vrlo gorak te su mu zato ubrzo počeli dodavati šećer i različite začine. Već su tada pokušavali izraditi savršen čokoladni napitak, no to je pošlo za rukom tek 1828. godine Nizozemcima, ocu i sinu Casparusu i Coenraadu van Houtenu. Nakon mnogo pokušaja shvatili su kako napraviti još okusniji napitak, a istovremeno su postavili temelje za izradu čokolade koja je danas jedna od najvećih svjetskih industrija.

Za rast mu je potrebna ugodna klima

Kakaovac uspjeva u vlažnom tropskom podneblju s mnogo hlada i kiše. Njegovi cvjetovi dozrijevaju u mahune u kojima se skrivaju zrna kakaa i sočna kaša. Ona je slatko-kisela, dok su zrna kakaa, za razliku od same čokolade, vrlo gorka. Mahune kakaa privlače mnoge životinje, kao na primjer majmune koji pojedu cijeli plod, osim zrna kakaa. Umjesto toga ih rasprše po okolici i tako omogućavaju povoljne uvjete za rast novih stabala. Kako bistro, zar ne?

Izrada čokolade

Na kakaovcu svake godine izraste gotovo 2000 mahuna u obliku krastavca. Nakon što dozriju, ručno ih posiječu i zrna kakaa odvoje od kaše te ih zatim ostave na suncu ili pospreme u drvene sanduke i zakopaju u zemlju. Fermentacija traje približno tjedan dana, tijekom koje zrna kakaa postanu prepoznatljive smeđe boje.

Ako samo pomislimo na božanstvene plodove koje nam daje, takvo ime i više nego zaslužuje.

Prije početka izrade same čokolade kakao zrna potrebno je osušiti nakon fermentacije, a zatim može započeti njihovo prženje. Kako bi zrna kakaa dobila svoju pravu aromu, potrebno ih je pržiti na niskoj ili pak visokoj temperaturi. Unutrašnjost zrna potrebno je još očistiti, a zatim počinje proces mljevenja, pri čemu nastaje kakao pasta. Zatim pasti dodaju kakao maslac i šećer te tako nastane čokolada. Koja će vrsta čokolade nastati, ovisi od sastojaka i dodataka koje u procesu izrade naknadno dodaju kakao pasti.

Još nekoliko zanimljivih činjenica o kakaovcu:

• kakaovac je malo stablo koje ima bijele cvjetove i šarene plodove;
• za dozrijevanje prvih plodova potrebno je 5 godina, a vrhunac razdoblja rasta može trajati i više desetljeća;
• može doživjeti i više od 100 godina, no plodovi rastu samo polovicu njegove životne dobi;
• voli hlad i često raste ispod drveća, kao što su bananovac, mangovac, papaja i kaučukovac;
• njegovi listovi dugi su više od 15 cm;
• tri najčešće sorte kakaovca su: Criollo (raste u srednjoj Americi), Forastero (raste u zapadnoj Africi i južnoj Americi) i Trinitario (raste na svim područjima gdje uspijeva kakaovac);
• kakaovac spada u obitelj drveća Theobroma – no ne rastu na svima zrna kakaa, već plodovi i cvjetovi koji se koriste u medicinske svrhe;
• teobromin je organski spoj u kakau koji ima isti učinak kao kofein, a nalazi se i u čaju;
• najviše kakaa proizvede se u Ekvadoru, Obali Bjelokosti, Gani, Indoneziji, Nigeriji, Kamerunu, Brazilu i Meksiku.

Budući da je osnovni sastojak čokolade kakao koji raste na kakaovcu, najstrastveniji čokoholičari šašavo tvrde da je čokolada zapravo povrće. A što vi o tome mislite?

>> Izdelki iz kakavovca <<