|
|
U današnje vrijeme nas neprestano bombardiraju zabranama, savjetima i upozorenjima koliko je čokolada štetna za našu djecu i kako moramo djeci ograničiti te čak zabraniti da jedu to čokoladno čudo. Ali oni koji su o zdravlju malo više informirani, znaju da je za zdravu prehranu važno da je ista raznolika. To znači da manje količine čokolade našoj djeci neće nikako štetiti, već upravno suprotno, dobro će im doći.
Čokolada, posebice tamna čokolada, neće povisiti »loši« (LDL) kolesterol u krvi. Zbog sadržavanja antioksidanta djeluje tako da štiti srce te krvožilni sustav od radikala, jača imunološki sustav i smanjuje mogućnost nastanka raka. Zato čokolada, a posebice tamna, u manjim količinama djeluje preventivno za razne bolesti i mnogi znanstvenici konzumaciju iste preporučuju i odraslima, ali i djeci.
Neki roditelji misle da čokolada sadrži puno kofeina i da će djeca ako budu jeli čokoladu, postati ovisni o kofeinu.
Rebro čokolade sadrži puno manje kofeina od šalice kave, stoga nema bojazni da će vaša djeca zbog uživanja čokolade postati kofeinski ovisnici.
Puno je gore ako konzumiraju energetska pića koja sadrže više kofeina nego sama čokolada, a zbog drugih dodataka i sladila nikako nisu zdrava.
To posebice vrijedi za mliječnu čokoladu u kojoj je, kao što već i samo ime govori, veći udio mlijeka nego u tamnoj čokoladi. Upravo mlijeko sadrži one ione koji su potrebni za zdrav razvoj tijela. Magnezij je važan za pravilan rad i razvoj mišića te živaca, a kao i kalcij, brine za jake i tvrde kosti. Za jake i tvrde kosti brine i fosfor, koji stvara caklinu na zubima te im tako daje čvrstoću.
Mnoge roditelje brine da će djeca koja su inače poslušna, dobra i vrijedna, nakon što pojedu čokoladu postati hiperaktivna, nestašna i neposlušna. Studija koju su proveli znanstvenici u Australiji je tu teoriju odbacila. Djecu su podijelili u dvije skupine. Jednoj skupini djece su davali čokoladu, a drugoj suho voće. Nakon što su pojeli čokoladu provjeravali su ponašanje djece na različitim područjima: govor, nemirnost, agresivno ponašanje te pažnju, a ocjenjivali su i koncentraciju te poslušnost.
Rezultai su pokazali da se djeca koja su jela čokoladu, svojim ponašanjem nisu razlikovala od djece koja su jela suho voće. To znači da hiperaktivnost djece, ako se i pojavi, nije posljedica uživanja čokolade, već drugih čimbenika koje je ponekad zaista teško utvrditi. Definitivno možete svom djetetu mirne duše dati pločicu čokolade, jer zbog toga neće postati agresivac koji će se okomiti na malenu djevojčicu prvog susjeda.
No zasigurno je važno da čokoladu u prehrani djeteta ograničite i da ne dopuštate da svaki dan pojede cijelo brdo čokolade. Isto tako je smisleno ograničiti uživanje svih drugih slatkiša koji sadrže veće količine čokolade. Istina je da ako vaše dijete jede previše čokolade, mogu se pojaviti određeni zdravstveni problemi, kao na primjer pretilost ili čak ovisnost. Ali ako čokoladu ograničite te dijete naučite da ju doživljava kao povremeni desert, a ne kao svakodnevnu hranu, možete biti sigurni da će čokolada za vaše dijete postati i ostati bogatstvo tj. »hrana bogova«, kako su čokoladu nazvali još u prošlosti.