|
|
Želimo li napraviti dobru čokoladnu slasticu, moramo upotrijebiti ukusnu i kvalitetnu čokoladu.
Bez dobre čokolade nema dobre slastice. Ali kako u masi čokolada izabrati onu pravu, najbolju?
Nikada nismo imali toliki izbor čokolade kao što ga imamo danas. Na raspolaganju nam je toliko vrsta čokolade nego ikada prije. Imamo različite tamne, mliječne i bijele čokolade. One mogu biti s raznim drugim okusima i dodacima. Na našem tržištu također je sve više čokolada s porijeklom.
Široka ponuda čokolada pruža nam mogućnost izbora, ali nas ujedno može i zbuniti. Kako znati koja je čokolada dovoljno dobra i kvalitetna, a da se ujedno slaže i s drugim okusima u slastici? Zato što je važno poznavati razlike tih čokolada, u nastavku smo napisali više o tome kako znati izabrati onu pravu za vašu slasticu.
Čokolada se dobiva iz kakao zrna koja rastu na stablu zvanom kakaovac. Zrna je potrebno pržiti i samljeti da nastane pasta odnosno tzv. čokoladna masa koju se može razdijeliti na kakao maslac i kakao u prahu. Kombiniranjem kakaa u prahu, maslaca, šećera i drugih sastojaka možemo dobiti različite vrste čokolada.
Detaljniji postupak pripreme čokolade možete naći u našem članku "Put od sjemenke kakaa do pločice tamne čokolade".
Na to pitanje nema jednog odgovora. Istina je da nema najbolje čokolade odnosno svaki je odgovor na ovo pitanje poprilično subjektivan. Najbolje je da se pri biranju prave čokolade oslonimo na svoj ukus. Naravno, postoje čokolade za koje možemo već kod prvog kušanja reći da nisu kvalitetne. Ili su preslatke, ili potpuno tvrde ili uopće nisu kremaste, a neke imaju čak i užegao okus. Općenito je biranje dobre čokolade stvar ukusa. Unatoč svemu, smisleno je da prije nego što ju kupimo provjerimo i deklaraciju. Manje kvalitetne čokolade često imaju dodane velike količine šećera, mali postotak kakaa te ne sadrže kakao maslac, već druge biljne masti.
Veliku ulogu kod biranja “kvalitetne čokolade” igra i cijena. Činjenica jest da čokolada nije jeftina i s obzirom na prognoze, još će i dodatno poskupjeti u budućnosti. Zato je obično “najbolja” ona koja je dobrog okusa i ima cijenu primjerenu za naš novčanik.
Na raspolaganju su također čokolade robnih marki za koje se općenito smatra da su visoke kvalitete. Među njima je i belgijska čokolada Callebaut koju u našoj online trgovini možete pronaći pod robnom markom BAM by Mojačokolada.hr. Vrhunske je kvalitete i odličnog okusa, a i njena je cijena sasvim dostupna.
Ovo možda malo smiješno pitanje zanima mnoge. Koja čokolada će nama biti dobra, saznat ćemo tako da isprobamo što više različitih čokolada. A želimo li čokoladu probavati kao profesionalci, moramo ju najprije pobliže pogledati. Želimo da naša čokolada bude lijepog sjaja i bez mrlja. Ako je čokolada mutna ili siva može značiti da je stara ili da je bila izložena većim temperaturnim razlikama. Zatim moramo čokoladu razlomiti. Ako se dok ju lomite savije ili razmrvi, znači da nije kvalitetna i da je stara.
Dobra čokolada imat će jak miris čokolade. Prstima malo protrljamo po površini čokolade, tako da ju malo zagrijemo i zatim ju pomirišemo. Ako ne miriše po čokoladi odnosno ima miris više po vaniliji i drugim dodacima, onda znamo da ni okus neće biti ništa više čokoladan.
Na kraju slijedi još kušanje. Moramo voditi računa o tome kako se topi u ustima. Može li se ju žvakati i je li glatka ili ostavlja u ustima okus i osjećaj kao da je od voska? Općenito se prednost daje glatkom i plemenitom okusu. Moramo također voditi računa o različitim okusima čokolade. Trebamo li kušati sve odjednom ili pak postepeno? Prije svega je važno pouzdati se u svoje osjetilo okusa. Biranje čokolade vrlo je osobno, stoga uvijek birajmo tako kao da bismo ju pojeli s najvećim oduševljenjem.
Tamna čokolada se od drugih vrsta čokolade razlikuje po tome što ima viši postotak kakaa te vrlo malo odnosno ništa ništa mlijeka. Sadrži najmanje 35% kakao dijelova. Obično je zaslađena, ali na tržištu se mogu naći i nezaslađene koje imaju iznimno visoki postotak kakaa te izrazito gorak ili blago kiseli okus. Više se puta nezaslađenu čokoladu označava i kao “čokoladu za pečenje” odnosno “čokoladu za kuhanje”. Za tamnu čokoladu obično vrijedi da što više kakao dijelova i što manje šećera sadrži, to je plemenitija i kvalitetnija.
Tamna čokolada se često smatra i zdravijom alternativom od mliječne i bijele čokolade. Čokolade s 70-85% udjelom kakaa odličan su izvor antioksidanata, pa ih zato smatramo super namirnicom. U pozitivne učinke tamne čokolade ubraja se da smanjuje stres, regulira kolesterol, povećava moždane funkcije te smanjuje rizik od nastanka bolesti srca.
Unatoč tome što tamna čokolada ima puno pozitivnih učinaka, s konzumiranjem ne smijemo pretjerivati i jesti ju u neograničenim količinama. Komadić ili dva na dan i više je nego dovoljno.
Mliječna čokolada jedna je od najomiljenijih i najprodvanijih čokolada na svijetu. Baš kao tamna čokolada, i mliječna sadrži tzv. čokoladnu masu, kakao maslac i šećer, s time da mliječna čokolada sadrži još mlijeko u prahu ili kondenzirano mlijeko koje joj daje kremasti okus i teksturu te svjetliju boju. Općenito je okus mliječne čokolade puno lakši i slađi u usporedbi s tamnom čokoladom, a tekstura je puno mekša. U pravilu ima manji udio kakaa od tamne čokolade. Sadrži najmanje 20% kakao dijelova, a one kvalitetnije i do 35% kakao dijelova.
Bijela čokolada je napravljena od veće količine kakao maslaca, šećera, mliječnih proizvoda (kakao u prahu, kondenzirano mlijeko) i često sadrži i vaniliju. Ne sadrži kakao masu i zato posljedično nije smeđe boje. Neke jeftinije bijele čokolade mogu sadržavati i dodatna punjenja ili dodatke. Kvalitetnije bijele čokolade obično sadrže samo osnovne sastojke, bez dodataka su i imaju kremasto slatki okus. Baš kao i kod mliječne i tamne čokolade, kvaliteta čokolade može imati ključni utjecaj na konačni okus slastice.
Obično ima viši udio kakaa i manje šećera, zato ima gorči okus i obično nije namijenjena samostalnoj konzumaciji, već je primjerena za pečenje i kuhanje. Ovu čokoladu možemo upotrijebiti za gotovo sve slastice. Dobro se će se ponijeti ako pečete biskvite, kolače i browniese, od nje možemo pripremiti ukusne kreme za torte, cupcakese te šnite, a možemo ju upotrijebiti i za preljeve, iako će za to biti bolja čokoladna kuvertura.
Čokoladna kuvertura sadrži iste osnovne sastojke kao i druge čokolade, a to su čokoladna masa, šećer i kakao maslac te dodatke kao što su vanilija i mlijeko u prahu. Razlika u usporedbi s običnim čokoladama jest u tome što sadrži veći udio kakao maslaca, zato se čokoladna kuvertura ljepše, brže i bolje topi. A kada se stvrdne stabilnija je. Koristi se prije svega za temperiranje, izrađivanje čokoladnih bombona, za različite preljeve. Obično ova čokolada zbog drugačijeg omjera sastojaka nije najbolji izbor za pripremu ganachea i moussea, naravno to ovisi i o receptu, ali konačni će rezultat biti puno bolji ako upotrijebimo "klasičnu čokoladu" odnosno čokoladu namijenjenu pečenju i kuhanju.