Svjetski dan čokolade

Godina ima 365 dana, ali samo jedan dan je dan čokolade i taj najdraži dan svih čokoholičara svake se godine obilježava 7. srpnja. Tada možemo slobodno i bez grižnje savjesti pojesti i pokoji komadić čokolade više. I ne samo jedan komadić. Dopušteno je pojesti čak cijelu pločicu čokolade.

Priuštimo si bilo koju svoju omiljenu bijelu, mliječnu ili tamnu čokoladu. A odlično će biti ako ovaj dan iskoristimo za pečenje svojih najomiljenijih čokoladnih slastica. Tko se može oduprijeti slasnim browniesima, čokoladnom mousseu, torti od tri različite čokolade ili pak čokoladnim keksima? Vjerojatno nitko. :)

Srpanj i nije baš najbolji mjesec za čokoladu jer se zbog visokih temperatura brže topi, no neki izvori navode da se tog datuma obilježava dan čokolade zato što je čokolada na taj dan 1550. godine po prvi put predstavljena Europi.

Znate li kako nastaje čokolada?

Glavni sastojak koji nam je potreban za izradu slasne čokolade su kakao zrna koja rastu na kakaovcima, zimzelenim grmićima. Kakaovac uspijeva u vlažnom tropskom podneblju s bogatom zemljom, puno hladovine, kiše te stabilnim visokim temperaturama. Za rast su mu potrebni zaista nezahvalni uvjeti, a uspijeva samo u uskom pojasu blizu ekvatora gdje su temperatura, kiša i vlaga relativno stabilni kroz cijelu godinu. Njegovi cvjetovi sazrijevaju u mahune u kojima se skrivaju kakao zrna i sočna kaša. Kakao zrna su suprotno od čokolade vrlo gorka, a kaša ima slatko-kiselkasti okus.

Sam proces nastanka čokolade je prilično dug i uključuje branje i preradu kakao zrna, fermentaciju te sušenje, a na kraju zrna je potrebno još pržiti, trti i samljeti. Prije obrađivanja, kakao zrna su vrlo gorka i svoju karakterističnu boju dobivaju tek tijekom procesa obrađivanja. U jednoj od faza oljuštena kakao zrna melju se u gustu smjesu, poznatu pod nazivom kakao pasta. Od nje zatim nastaje kakao maslac, tijesto od kakaa, kakao prah ili pak čokolada koja svoju konačnu strukturu i aromu dobiva tek u fazi mehaničke i termičke obrade. U nastavku procesa nastanka čokolade u kakao pastu dodaje se kakao maslac, šećer, mlijeko i drugi dodaci. O svim tim dodacima ovisi koja će vrsta čokolade nastati- mliječna, bijela ili tamna.

Kakaovac

Latinski naziv kakaovca je Theobroma cacao, što u prijevodu znači hrana bogova. To svakako nije slučajnost jer je u narodnoj medicini kakao bio iznimno omiljeni lijek. Maje i Asteci su kakao zrna upotrebljavali i kao novčanu valutu i vjerovali su da imaju magičnu moć, stoga su zrna bila neizostavna u njihovim svetim obredima.

Tri najčešće vrste kakaovca su: Criollo (raste u srednjoj Americi), Forastero (raste u zapadnoj Africi i južnoj Americi) i Trinitario (raste na svim područjima gdje uspijeva kakaovac). Kakaovac spada u obitelj drveća zvanih Theobroma – ali na svim ne rastu samo kakao zrna, već i plodovi i cvjetovi koji se koriste u medicinske svrhe. U kakau se nalazi organski spoj teobromin koji postiže iste učinke kao i kofein, a možemo ga naći i u čaju.

Čokolade s porijeklom

To su one najbolje i najplemenitije čokolade, s posebnim okusom koji se obično razlikuje od okusa na kakav smo naviknuli kod “klasičnih” čokolada. Na kvalitetu i okus kakaa utječe njegova sorta te okoliš u kojem raste. Tako su podneblje, zemlja, položaj i način obrade najvažniji čimbenici koji utječu na konačni okus čokolade i te karakteristike okoliša možemo osjetiti kod čokolada s geografskim porijeklom. Takvo kušanje čokolade iz različnih geografskih područja za prave čokoholičare jest baš poseban doživljaj i izazov. Neke imaju vrlo blag i nježan okus te aromu po cvijeću, voću i začinima, druge opet imaju vrlo izrazit i jak okus.

Mojačokolada.si nudi tri BAM čokolade s porijeklom- Ekvador, Madagaskar i Brazil:

• BAM čokolada s porijeklom - Ekvador: ova čokolada ima intenzivan okus prženih kakao dijelova, s notama voćnih i kiselih okusa. Osjetiti možemo arome duhana, ruma i viskija koji daju čokoladi karakter. Odlično se ponaša u kombinaciji s voćem i kavom, idealna je za različite kreme i ganache kao i za umake.
• BAM čokolada s porijeklom - Madagaskar: kakao zrna imaju vrlo intenzivan slatkasti okus, s blago gorkom notom. Obogaćen je osvježavajućim, umjereno kiselim okusima i voćnim notama koje podsjećaju na maline, borovica bobice, citronsko voće i zrele žute plodove poput marelica i ananasa.
• BAM čokolada s porijeklom - Brazil: napravljena je od najboljih brazilskih kakao zrna i pravi je doživljaj različitih okusa. Intenzivan okus kakaa je pomiješan s gorčinom i osvježavajućom kiselošću te notom voćnih aroma. Slastičarski majstori preporučuju da ovu čokoladu kombiniramo sa slatkim sastojcima bez ili umjerene kiselosti.

A za kraj još 15 čokoladnih činjenica koje dosad vjerojatno niste znali:

• Antički narodi Maje i Asteci kao novčanu valutu koristili su kakao zrna. Njihova obrada bila je ograničena tako da bi time spriječili inflaciju.
• Za izradu pola kilograma čokolade potrebno nam je približno 300 - 400 kakao zrna.
• Svaki kakaovac da oko 2000-2500 kakao mahuna.
• Zato što je stablo kakaovca vrlo osjetljivo, poljoprivrednici svake godine u prosjeku izgube 30 posto svog uzgoja.
• Bijela čokolada tehnički gledano nije prava čokolada jer ne sadrži kakao zrna.
• Ako svakog dana pojedemo komadić prave tamne čokolade rizik od bolesti srca smanjuje se za jednu trećinu.
• Tamna čokolada sadrži više antioksidanata nego borovnice, pravi čaj ili crno vino.
• Riječ »čokolada« dolazi od asteške riječi »xocoatl«, a što se odnosi na gorko i ljuto piće od kakao zrna.
• Prva čokoladna pločica izrađena je 1847. godine.
• Čokolada je najčešće kupljeni poklon na svijetu.
• Službeni svjetski rekord u jedenju jednog kilograma čokoladnih bombona je 6 minuta.
• Švicarci su najveći potrošači čokolade na svijetu i u jednoj godini pojedu je nešto manje od 9 kilograma po osobi. Suprotno od Švicaraca, prosječni je Amerikanac pojede nešto manje od 5 kilograma.
• Godine 2013. je Belgija izdala više od 500.000 poštanskih marki s mirisom kakaa i premazanih lakom kako bi izgledale kao čokolada.