Zanimljive činjenice o čokoladi

Čokolada je hrana koja svojim iznimnim okusom baca na koljena svakog pravog sladokusca. No povijest čokolade, njen utjecaj na zdravlje i njenu proizvodnju te uporabu prate zanimljive činjenice koje su mnogim ljubiteljima ovog zamamnog slatkiša nepoznate.

Povijesne činjenice o čokoladi

• Riječ čokolada poječe od asteške riječi xocolatl, što znači »gorka voda« odnosno »gorko piće«. Asteci su čokoladu naime uživali u obliku gorkog pića, odakle se poteklo i ime.
• Čokolada je hrana bogova. Čokolada je naime napravljena od kakaovca koji se na latinskom zove Theobroma cacao. Upravo riječ »theobroma« na latinskom zanči »hrana bogova«. Stoga idući put kad budete jeli čokoladu, sjetite se da jedete hranu koju su jeli i stari bogovi.
• Asteci su bili prvi uživači čokolade na svijetu, a već su prije više od nekoliko stoljeća otkrili da je čokolada afrodizijak. Zato su ju jeli prije nego li su otišli u posjetu ljubavnicama. To su otkrili europski osvajači Srednje i Južne Amerike, a koji su to saznanje ponijeli sa sobom u Europu. Zašto čokolada djeluje na takav način još nije potpuno poznato, ali znanstvenici pretpostavljaju da teobromin i ostali sastojci koje čokolada sadrži, djeluju kao blagi seksualni stimulansi. Je li to istina ili nije zasigurno je predmet rasprave. No jedno je sigurno da ćete čokoladom bez problema osvojiti srce svoje odabranice.
• Prva čokoladna pločica je bila izrađena u Europi. Proizvela ju je engleska tvornica čokolade Cadbury, 1842. godine. Prije toga je čokolada bila dostupna u obliku napitaka, koji su bili prilično skupi i praktički nedostupni široj masi. Proizvodnja prve pločice čokolade značila je početak industrijske proizvodnje čokolade, koja je čokoladu omogućila i siromašnijem stanovništvu.

Činjenice o utjecaju čokolade na zdravlje

• Čokolada je prirodan lijek protiv depresije. Sadrži naime aminokiselinu triptofan, od koje u tijelu nastaje serotonin, jedan od prirodnih antidepresiva. Stoga idući put kad se budete osjećali utučeno, uzmite čokoladu i priuštite si rebro ili dva. Vidjet ćete da ćete se uskoro osjećati bolje.
• U narodu se uvriježilo mišljenje da je čokolada jedan od glavnih uzroka za nastanak prištića. Ali ta teza nije točna. Čokolada ne doprinosi nastanku akni i prištića, što su potvrdila i znanstvena istraživanja. Za nastanak prištića krivo je mlijeko kojeg ima puno u mliječnoj čokoladi. Stoga je bolje da osobe koje imaju problema s prištićima u tom slučaju radije jedu tamnu čokoladu.
• Čokolada je otrovna za pse i druge domaće životinje. Teobromin, kofein te druge tvari koje stimuliraju naše tijelo u čokoladi se nalaze u prevelikim količinama za domaće životinje i z anjih mogu biti i smrtonosne.
• Najviše korisnih utjecaja na ljudski organizam ima tamna čokolada, šoznata prije svega po svom antioksidativnom djelovanju. Tako tamna čokolada dokazano štiti tijelo od raka te bolesti srca.
• Temperatura tališta čokolade je malo ispod tjelesne temperature čovjeka. Zbog toga se čokolada u ustima topi, dok je na stolu u obliku tvrde pločice. Topljenje čokolade u ustima uzrokuje podizanje moždane aktivnosti jer se podražavaju senzorni živci u usnoj šupljini. Podizanje moždane aktivnosti dovodi do povećane srčane aktivnosti, koja je čak veća nego onda kada se ljubimo i traje i do 4x dulje.

Činjenice o proizvodnji i potrošnji čokolade

• Proizvođači čokolade potroše za proizvodnju čokolada s dodacima čak 40% svjetske proizvodnje badema te 20% svjetske proizvodnje orašastih plodova.
• Najomiljeniji okus u SAD-u je, nećete vjerovati, okus čokolade. U istraživanju koje su proveli u Americi, je čak 52% odraslih izjavilo da najviše vole okus čokolade.
• Rok trajanja čokolade je približno godinu dana . U tom periodu se tvari koje čokoladi daju aromu te stabilnost, još ne počinju razgrađivati. Nakon tog perioda je moguće da će čokolada imati lošiji okus, a isto su tako moguće i druge kemijske promjene u čokoladi koje mogu utjecati na samu kvalitetu čokolade.
• Godine 2000. je bila ukupna potrošnja čokolade u SAD-u više od 1,5 milijarde kilograma. A najviše čokolade na svijetu pojedu izumitelji mliječne čokolade – Švicarci. Prema procjenama trgovaca se u toj maloj alpskoj državi na godinu pojede čak 10 kilograma čokolade po stanovniku. Slovenci su debelo iza njih gdje je potrošnja čokolade po stanovniku gotovo 10x manja. Prosječni potrošač u Sloveniji u sebe unese »samo« 1,5 kilograma čokolade.